Okružen brojnim znamenitostima, ovaj gradski trg bio je glavno mjesto okupljanja kroz povijest.
Knežev dvor nalazi se na istočnom djelu glavnog trga. Njegova gradnja započinje u XIII. stoljeću na mjestu crkve Sv. Stjepana. Otvori palače koji gledaju na trg su renesansnog oblika, s brojnim motivima i ukrasima za koje se smatra da ih je Nikola Firentinac projektirao. U unutarnjem dvorištu možemo naći stubište gotičkog stila koje se veže uz graditelja Matiju Gojković. Na samom vrhu gotičkog stubišta stoji natpis AULA CONSILII NOBILIUM, koji spominje vijećnicu u kojoj su samo plemići imali pristup do 1848. godine.
Neki od prozora u dvorištu su sačuvani u izvornom obliku, dok su drugi dopremljeni iz drugih zgrada ili su čak rekonstrukcije. Središte dvora krasi originalna kruna bunara, na kojoj su krilati lav sv. Marka zajedno sa biljegom mletačke države. Knežev dvor kakvog možemo vidjeti danas nastaje 1890. godine, kada se završavaju posljednje rekonstrukcije.
Unutarnji dvor ugošćuje brojne koncerte klasične glazbe kao i predstave.
Južni dio glavnog gradskog trga zauzima crkva sv. Sebastiana, poznatija kao toranj gradskog sata.
Smješten između crkve sv. Marije (muzej sakralne umjetnosti) i gradske lože, Sv. Sebastian se počinje graditi 1477. godine kao zavjet za spas od kuge. Poviše vrata se nalazi sam kip sv. Sebastiana, a iznad njega je kip Krista u pozi blagoslivljanja. Unutarnji prostor je posvećen Sebastianu (svecu vojnika), unutra također možemo pronaći i spomen ploču na stradale u borbi za neovisnost Hrvatske.
Crkva sv. Marije nalazi se lijevo od gradskog sata, te je u prošlosti zatvarala jugoistočni kut gradskog trga.
Sagrađena u IX. stoljeću za vrijeme ranog srednjeg vijeka, crkva je bila šesterolisna građevina s kupolom u središtu. Danas možemo vidjeti samo ostatke nekadašnje crkve, te se na njezinom mjestu nalazi muzej sakralne umjetnosti. Muzej je otvoren za sve posjetitelje, te se unutar prostora mogu vidjeti brojne religijske umjetnine koje su nastale od 13. do 16. stoljeća, dijelom iz katedrale te dijelom iz ostalih trogirskih crkvi.
Loža (loggia) se prvi put spominje početkom XIV. stoljeća, a današnji oblik poprima sedamdesetih godina XV. stoljeća radom Nikole Firentinca.
Stupovi na loži dijelom su dopremljeni s antičkih ruševina. Loža je u prošlosti služila kao sudnica, a njezin sudački stol se još uvijek nalazi tamo. Poviše stola vidimo razne renesansne skulpture, latinske natpise koji govore o pravdi i grbove. Središnji dio je u prošlosti prikazivao krilatog lava (sv. Marko) koji drži natpis na latinskom. Sama loža je napravljena kao pravi renesansni hram pravde. Južni zid prikazuje reljef Petra Berislavića, poznatog hrvatskog bana koji se protivio Mlečanima i Turcima. Reljef je djelo Ivana Meštrovića
Odgovori